Imenovanja državnih službenika u Mostaru
OHR pozdravlja prošlosedmična imenovanja 133 državnih službenika nakon što su dobili odobrenje od Federalne agencije za državne službenike. U ovom trenutku preko 150 državnih službenika su imenovani u Gradskoj upravi Mostara.
OHR je svjestan zabrinutosti određenih političkih faktora koji su željeli dodatno prolongiranje imenovanja, kako bi pokušali uspostaviti potpuniji etnički balans u ovom prelaznom periodu. Međutim ova imenovanja se više ne mogu prolongirati, jer je ovaj proces u toku već gotovo godinu dana i postoji potreba da se počne raditi na rješavanju različitih problema građana kojima je potrebna Gradska uprava koja u potpunosti funkcioniše.
Ovo je dobra prilika da se podsjetimo da već postoji dobar etnički balans za sva rukovoditeljska mjesta i mi očekujemo da će se ovaj balans odraziti i na ostatak strukture, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima. U ovom osjetljivom periodu, svi uključeni u ovaj process moraju nastojati da osiguraju da nema političkih razmatranja u proceduri koja proizilazi iz Zakona o državnim službenicima. Ovo je posebno važno, jer je ovo prvi put da se Zakon o državnim službenicima koristi ovdje u Mostaru da bi se stvorila tako velika struktura vlasti.
Visoki predstavnik je primjetio da određeni broj pozicija državnih službenika još nije popunjen zbog nedostatka kvalificiranih kandidata unutar gradske uprave. Stoga je savjetovao gradonačelniku da što prije oglasi vanjski konkurs kroz Agenciju za državne službenike. Ovaj process bi trebao stvoriti kapacitet dodatnih vještina koje su potrebne da se kompletiraju posljednja imenovanja državnih službenika i da se postupi u skladu sa zahtjevom o etničkom balansu člana 2, Zakona o državnim službenicima.
OHR je uvjeren da će se pravedan balans postići kada se popune preostala mjesta i sada očekujemo da će gradonačelnik završiti formiranje ostatka Gradske uprave što je prije moguće.
Stanje u ekonomiji se popravlja, ali ne dovoljno brzo – novi zakoni o poslovanju prioritet
Ovdje sam donijela kopije mjesečnog ekonomskog izvještaja OHR-a. Kao što vam je poznato on sadrži ključne ekonomske podatke koji pružaju sliku stanja u ekonomiji. Ta slika se stalno popravlja, ali da bi se stanje dočaralo želim naglasiti da dok je KM izuzetno stabilna, dok je inflacija i dalje zanemariva, a izvoz raste, najvažniji pokazatelji – zaposlenost i životni standard – uporno ostaju tromi. BiH još uvijek ne privlači onolika ulaganja kolika su joj potrebna za pokretanje novih poslova, proširenje postojećih firmi i otvaranje radnih mjesta, a prosječna mjesečna plaća od 555 KM u Federaciji i 464 KM u RS-u dovoljna je samo za minimalan životni standard.
Iz tog razloga najviši prioritet za ministre i zastupnike ove jeseni mora biti taj da prionu na poboljšanje poslovnog okruženja BiH. Novi zakon o poslovanju, koji će zamijeniti stari Zakon o obligacionim odnosima, bit će donesen u narednim mjesecima. On će sadržavati nova pravila za zaštitu potrošača i reklamiranje, kao i pravila koja reguliraju elektroničko poslovanje. Krajnji cilj je privlačenje više investicija i otvaranje više radnih mjesta– prema tome, što se prije taj zakon usvoji, to bolje.
Vijeće ministara BiH mora uputiti Zakon o narkoticima u parlamentarnu proceduru bez daljnjeg odlaganja
Visoki predstavnik Paddy Ashdown sastao se jučer u Sarajevu sa profesorom Hamidom Ghodseom, predsjednikom Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB). Glavna tema razgovora odnosila se na zabrinutost da postojeći zakoni u Bosni i Hercegovini koji za sada postoje samo na entitetskom nivou, te zastarjeli mehanizmi za kontrolu narkotika, ukazuju na činjenicu da BiH ne poštuje međunarodne standarde kontrole narkotika koje je prihvatila.
Bosna i Hercegovina do sada nije uspjela uspostaviti odgovarajuću kontrolu nad proizvodnjom aceto-anhidrida, supstance koja se koristi za proizvodnju heroina. Izvještaji o zapljeni ukazuju na činjenicu da su slabosti unutar institucija BiH zemlju pretvorili u sigurnu luku za nezakonitu trgovinu i proizvodnju droga. Zastario i fragmentirani zakonski okvir nije primjenjiv na cijeloj teritoriji BiH, te zastarjele liste međunarodno zabranjenih supstanci, samo su neki od faktora koji onemogućavaju efikasno djelovanje organa vlasti.
Visoki predstavnik rekao je prof. Ghodseu, međutim, da je BiH počela rješavati ovaj problem. Entitetska ministarstva zdravstva i Distrikt Brčko su kao privremenu mjeru do usvajanja nove i sveobuhvatnije liste ažurirale svoje liste narkotičnih i psihotropskih supstanci i biljaka koje čine osnovu za proizvodnju droga.
U Studiji izvodljivosti Evropske komisije navodi se da BiH mora poduzeti mjere na sprečavanju nezakonitog korištenja hemijskih prekursora i ojačati strukture za sprečavanje trgovine narkoticima.
Visoki predstavnik i predsjednik Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika pozdravili su činjenicu da je nacrt državnog zakona o zabrani nedozvoljenih supstanci već završen. Ovaj nacrt Zakona o zabrani i suzbijanju narkotika će modernizirati bh. zakonodavstvo u ovoj oblasti i eliminisati nejednakosti između entitetskih zakona. Vijeće ministara BiH sada mora osigurati da ovaj nacrt zakona bude upućen u parlamentarnu proceduru čim se parlamentarna skupština ponovo okupi početkom septembra.
Organi vlasti u BiH moraju ozbiljno shvatiti ovo pitanje. Većina narkotika koji se proizvode u BiH ili se izvoze iz zemlje obično završava negdje u Zapadnoj Evropi, ali uživanje droga postaje ozbiljan problem i u samoj BiH. Visoki predstavnik i predsjednik Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika gospodin Ghodse pozvali su Parlamentarnu skupštinu BiH da hitno usvoji ovaj zakon čim se ponovo okupi u septembru.