Od stalnog dopisnika –
Dolaskom Kristijana Švarca Šilinga na dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu pretpostavljalo se da će drakonska “bonska ovlašćenja” otići u istoriju. Međutim, posle nedavne posete nemačkog političkog veterana Briselu, gde se sastao sa najvišim zvaničnicima Evropske unije i NATO, ponovo je zaprećeno ovlašćenjima, koja omogućavaju nametanje zakona, smenjivanje političara i zabranu bavljenja javnim dužnostima.
U intervjuu “Novostima” Kristijan Švarc Šiling kaže da pominjanje “bonskih ovlašćenja” ne znači da su se domaći političari opustili i uljuljkali:
Kristijan Švarc Šiling: Postoje pitanja u kojima bih iskoristio ova ovlašćenja u punom obimu, ako institucije BiH ne rade na pravi način. Pre svega ako neko ugrozi mir u državi, a potom institucije BiH ne sarađuju sa Haškim tribunalom. Najverovatnije neću ih koristiti uopšte kada je u pitanju zakonodavstvo, administracija i zadaci u borbi protiv korupcije i birokratije. Sigurno neću donositi uredbe za bolje funkcionisanje države, dok domaći političari sede skrštenih ruku.
Večernje novosti: Koji su vaši najvažniji zadaci u BiH?
Kristijan Švarc Šiling: BiH mora da postane normalna država, a to znači da mora da preuzme punu odgovornost za uspeh pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Moj zadatak je u ovom trenutku da budem onaj ko je medijator i savetnik, ako je to moguće obema stranama. I domaćoj vladi, ali i Evropskoj komisiji.
Večernje novosti: A na unutrašnjem planu?
Kristijan Švarc Šiling: Partneri na domaćoj političkoj sceni moraju da postignu konsenzus o tome šta moraju da urade. Ako koriste ustav da opstruišu ili tako da on postane prepreka reformama, onda će BiH biti daleko od normalne države. Sva tri naroda moraju da utvrde koji su njihovi zajednički ciljevi, mogućnosti i rešenja i da zajednički rade. Možda bi bilo lakše sa nekim novim ustavom, ali ustav nije glavna stvar. Uz promenu mentaliteta i dobronamernost može mnogo da se postigne.
Večernje novosti: Iz Federacije BiH skoro svakodnevno stižu inicijative da se stanje u Republici Srpskoj uredi po želji zvaničnog Sarajeva, ali ni u jednoj od tih inicijativa ne spominje se, niti se uvažava bilo kakva volja zvanične Banjaluke i građana iz RS.
Kristijan Švarc Šiling: Mislim da oba entiteta treba da imaju veoma blisku komunikaciju i kontakte da svakodnevno komuniciraju i razgovaraju o tome gde su zajednički ciljevi. To je pitanje sertifikacije proizvoda. Postoji potreba da se jedni drugima prilagode u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju. Potrebno je da postoje isti uslovi za rad na celoj teritoriji. Ako neko želi da se na osnovu svoje specifičnosti razvija na poseban način i ako tako žele građani, za mene to nije problem. Problem ili sukob može da postoji samo ako gledate unazad. Ipak, ako gledate u budućnost videćete da postoji mnogo stvari koje spajaju.
Večernje novosti: Kako komentarišete mogućnost da se u slučaju nezavisnosti Kosova i Metohije isto takvo pravo dozvoli i Republici Srpskoj?
Kristijan Švarc Šiling: To je glupost. To je besmislica. Istorija, situacija u Dejtonu i posle Dejtona su sasvim drugačiji, tako da nema zajedničkog terena za takve percepcije.
MUDŽAHEDINI
Večernje novosti: U Nedavnom intervjuu minhenskom “Zidojče cajtungu” minimizirali ste ulogu deset hiljada mudžahedina koji su se borili u BiH.
Kristijan Švarc Šiling: Mislim da mi ne treba da donosimo ocene, da osuđujemo grupe ljudi. Ne mogu reći da su svi strani vojnici koji su se borili u BiH članovi Al kaide. Sada je u BiH