Nadam se da će do ljetnjih odmora zakon o javnom RTV servisu biti usvojen * Što prije riješiti problem dviju škola pod jednim krovom * Evropa drži datu riječ
Naj: Snažna želja za ulazak u EU
U fokusu aktivnosti novopridošlog starijueg zamjenika visokog predstavnika Pedija Ešdauna, njemačkog ambasadora Martina Naja biti će svojevrsno krčenje puta Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
Iskustvo koje ovaj diplomata ima u odnosima sa Unijom planira iskoristiti i pomoći BiH kako u zemlji, tako i vezama prema Briselu i evropskim prijestolnicama.
Martin Naj: Lobirat ću i pomoći Bosni da se približi EU što je više moguće, kaže on.
Snažan motiv
Dnevni Avaz: Na koji način to kanite ostvariti?
Martin Naj: Ideja ulaska u EU vrlo je snažan motiv ovdje. Nedavna posjeta premijera Adnana Terzića Briselu pokazala je da Evropa drži datu riječ. Istovremeno, ovdje postoji izražena ambicija da BiH uđe u pregovore o stabilizaciji i pridruživanju u vrijeme kada se bude obilježavala 10. godišnjica Dejtonskog sporazuma. OHR i vlasti u BiH imaju zajednički zadatak da se neophodne reforme, kao preduslovi za to, provedu. Radi se o reformi policije i donošenju zakona o javnom RTV sistemu.
Dnevni Avaz: Obje reforme su u ćorsokaku. Kako kanite naći izlaz kada je RTV sistem u pitanju?
Matin Naj: Intenzivno sam razgovarao sa članom Predsjedništva BiH Ivom Mirom Jovićem, ministom sigurnosti Barišom Čolakom o tome. Razočaralo me je da komisija u državnom parlamentu nije imala kvorum kako bi predloženo zakonsko rješenje proslijedila u daljnju proceduru. Nadam se da će do 29. juna, do sjednice Doma naroda ovo pitanje biti riješeno i taj zakon usvojen prije ljetnjih odmora.
Dnevni Avaz: HDZ BiH ne smatra da je predloženi model za njih prihvatljiv. Šta kanite poduzeti?
Martin Naj: Pozvao bih ih da još jednom razmisle. Prava hrvatskog naroda u nacrtu ovog zakona u potpunosti se poštuju, ali ne kroz kanal na hrvatskom jeziku, već kroz učešće u upravljanju i radu javnog RTV sistema.
Ne želimo tri nacionalna kanala koji će se pratiti samo u okviru samo jedne etničke grupe. Želimo integrirani sistem koji će biti u skladu sa duhom Dejtonskog sporazuma.
Dnevni Avaz: Ideja da Hercegovačka radio televizija bude dio javnog RTV sistema nije prihvatljiva?
Martin Naj: Finansijski je to neizvodivo. Za takvu vrstu operacije bi trebala ogromna količina novca.
Provedba zakona
Dnevni Avaz: Bavite se i problemom «dvije škole pod jednim krovom». Kako ga više riješiti?
Martin Naj: U saradnji sa OSCE-om radimo na tome. On je posebno naglašen u Srednjebosanskom kantonu. Razgovarao sam sa ministrom obrazovanja tog kantona i objasnio mu da se taj problem mora riješiti. Zakon o tome mora se provesti. On ni u kom slučaju ne krši ljudska prava niti jednog naroda ili etničke grupe. Poručio sam čelnicima SBK da trebaju napraviti akcioni plan za provođenje zakona i ponudio svako moguću pomoć OHR-a i OSCE-a. Sačekajmo da vidimo šta će oni poduzeti prije nego kažemo bilo šta dalje o ovome.
Dnevni Avaz: Postoji li rok za izradu akcionog plana?
Martin Naj: Da. Ali sačekajmo da vlasti SBK urade svoj dio posla.
Dnevni Avaz: Imali ste u karijeri i važnu ulogu u osnosima Njemačke i EU. Kako to može pomoći BiH?
Martin Naj: Bio sam svojevrsni predstavnik Njemačke u tijelu koje odlučuje o zajedničkoj vanjskoj i sigurnsnoj politici EU. I iz tog iskustva znam kako EU funkcionira i kako se odluke donose. Istovremeno, dobro poznajem situaciju «sa druge strane stola» kada je zapadni Balkan u pitanju. Iz tog iskustva mogu reći da EU s nestrpljenjem očekuje da se reforme u BiH izvrše kako bi sljedeća faza odnosa započela.
Dnevni Avaz: Na neki način lobirat će te za BiH?
Martin Naj: U svakom slučaju snažno ću braniti interese BiH pred Unijom!
Najbolje rješenje – ukidanje regrutacije
Martin Naj: Ima jako puno argumenata koji govore u prilog tome da se regrutacija treba ukinuti kako bi BiH imala profesionalnu, učinkovitu i dobro plaćenu vojsku. To bi u dobroj mjeri moglo ispuniti zahtjeve NATO-a, a članstvo u tu organiozaciju vaša zemlja jako želi.
Sve informacije koje imam ukazuju da je az BiH dobro rješenje da se odrekne regrutacije i zbog finansija, a i zbog toga što se neke stvari mogu lakše rješavati u vojsci koja je u potpunosti profesionalizirana.