«Znam da je teško kada stranac vrši ocjenu javnog mnijenja u zemlji u koju je došao. No meni je važno što građani misle o nekom pitanju. Moj legitimitet je zasnovan na Daytonskom sporazumu, ali moje ovlasti su zasnovane i na prihvaćenosti građana za posao koji obavljam. Ja uvijek pitam svoje suradnike kakvo je mišljenje građana o nekim pitanjima. Ali ipak, nikada se do sada nisam zanimao za mišljenje javnosti kao što je to sada u slučaju Mostara. Sve sam radio da bude u interesu građana. Bilo je i potpore od strane političara iz stranaka SDP-a, SDU, SBIH za ono što radim. Davali su ohrabrujuće izjave i bilo bi mudro da slično reagiraju i političari iz SDA i HDZ. Pojedinci su nastojali stvoriti nepovjerenje građana prema onomu što OHR radi jer postoji interes da se zadrže stvari onakve kakve jesu. No, anketa agencije Prizma ukazuje na da građani Mostara u velikom broju podržavaju ovakav ustroj Mostara koji je donesen» rekao je u intervju za Dnevni list, prvi čovjek Međunarodne zajednice u BIH Paddy Ashdown dan nakon donošenja konačnog Ustava grada Mostara.
Kao dokaz svojoj tvrdnji, Ashdown podastire anketne rezultate agencije «Prizma» na uzorku od 1200 Mostaraca iz svih šest, dosadašnjih mostarskih općina, prema kojima 72,7% ispitanika podržava ideju jedinstvenog grada, 85 % ispitanika smatra da političari više novca troše na sebe, a ne na građane, dok 82,3% od ukupnog broja ispitanih ocjenjuje pogrešnim mogućnost da predstavnici samo jednog naroda upravljaju gradskom upravom
Dnevni list: Ako građani podržavaju ovakav ustroj Mostara čemu onda toliki pritisak iz OHR-a i ovolika medijska kampanja o Mostaru kao jedinstvenom gradu?
Paddy Ashdown: Zato što je naša dužnost da objasnimo građanima koliko općine koštaju. Da ne objasnimo većina ljudi ne bi znala o čemu se radi u statutu. Mi imamo dokaze da je većina uposlenika u općinama od svojih političara dobivala takve informacije koje su ih plašile da će ostati bez posla nakon donošenje ovakvog rješenja. Bilo je važno da uputimo dopise svakom od njih kako bismo ih razuvjerili u tome. Primjerice, Bošnjacima je rečeno kako se radi o privremenom mjeri te da će se staro stanje u Mostaru vratiti kada Međunarodna zajednica napusti BIH. Hrvatima se pak govorilo da će ostati preglasani. Čak su i vjerski lideri smatrali da će se stanje vratiti na staro nakon odlaska Međunarodne zajednice. To nije točno. Moram reći da se 90% ove kampanje vodilo da se objasni a ne uvjeri
Dnevni list: Ako sam dobro razumjela, do otpuštanja neće doći? Što će biti sa tim viškom političara i uposlenika u općinskim administracijama?
Paddy Ashdown: Otpuštanja neće biti trenutačnog, ali hoće poslije. Moj posao nije da zapošljavam nezaposlene političare. Međunarodna zajednica je izdvojila novac za otpuštene vojnike, ali ne može za otpuštene političare. Ništa se neće dogoditi u narednom periodu za šest tjedana. Ostat će na sadašnjem poslu. Uključujući i političare. Nakon 16 ožujka neki od njih postat će uposlenici gradskog vijeća. Njih trenutno radi 700 u općinama. Mostaru je optimalno potrebno između 350 do 400 uposlenika. Do lipanjskih izbora proces ustroja Mostara bit okončan. Kada budemo prolazili kroz proces odabranih koji će raditi u gradskom vijeću odabrat ćemo one najbolje. U tom smislu već sam dao upute našem odjelu za implementaciju ovog procesa da posmatraju i odabiru državne službenike.
Dnevni list: Je li bilo neophodno ostaviti šest izbornih jedinica? Predsjedavajući Predsjedništva BIH Dragan Čović izjavio je kako će tih šest izbornih jedinica ostaviti prostora da Mostara i dalje bude razjedinjen.
Paddy Ashdown: G. Čović je i meni to rekao. Razumijem njegove bojazni. One imaju određenu osnovu. Postoji rizik da se te jedinice iskoriste za te svrhe. Morao sam se oduprijeti apelima iz SDA da se ostave jedinice kao jedince lokalne samouprave. Bio sam se suočio sa dva rizika. Manji jer rizik da ostane struktura koja će biti na usluzi građanima da se oni dobro osjećaju. Ovdje se radi na ostanku jedinica kao administrativnih centara koji će biti blizu građana i ne postoji bojazan od centralizacije. Tko god je upućen u problematiku Mostara u posljednjih deceniju zna da je načinjeno fer rješenje . Mostara je izuzetak i samim tim su se morali poduzeti izuzetne mjere. To je kompromisno rješenje.
Dnevni list: Kompromisno rješenje između zahtjeva HDZ-a i SDA ili je ostavljanje jedinica ipak učinjeno zbog dobrobiti građana?
Paddy Ashdown: Rječ je o kompromisu jer u BIH ne može biti rješenja bez toga. No ne radi se o kompromisu između ove ili one političke stranke. Morao sam postići balans za stvaranje funkcionalnog i za živote ugodnog Mostara .To sam i učinio.
Dnevni list: U obraćanju stalno ističete kako Ustav Mostara moraju sprovoditi lokalni političari, a ipak ste formirali koordinacioni tim koji će im pomagati?
Paddy Ashdown: Ne. Nije koordinacioni tim nego odjel za implementaciju. Nazivi su važni. Stavio sam do znanja da nećemo imati supervizora kao u Brčkom. Ovo je jedinica koja će ostati u pozadini i koja će pružati savjete tehničke prirode. Zašto sam to uradio? Zbog toga što svaka pojedina politička stranka tvrdi kako će ovo biti korisno. To je bila jedina stvar za koju su postigli dogovor. Ja kažem da političari moraju preuzeti odgovornost. Ako možemo pomoći to ćemo i uraditi ali njihova je odgovornost da Ustav i provedu u praksi, a naša da im pomognemo.
Dnevni list: Zašto niste jednostavno, nakon donošenja rješenja za Mostara, tu problematiku domaćim političarima prepustili a vi se povukli?
Paddy Ashdown: To bi bilo napuštanje naše odgovornosti, a naročito ukoliko su političari tražili od nas pomoć. Usporedit ću to sa sljedećom situacijom. Kada smo došli u BIH našli smo jednog smrtno ranjenog čovjeka i postojala je samo mogućnost da ga se stavi u mašinu za održavanje života. Nakon nekoliko godina on se zaliječio i sve je manje trebao našu pomoć Iz uloge lječnika prešli smo u ulogu prijatelja. I BIH će uskoro moći sama ići na putu ka Europi bez naše pomoći, ali kada je u pitanju Mostara tu se malo zaostale. Tražili su našu pomoć političari i mi smo ostali da im pomognemo.
Dnevni list: Iz proračuna se puno novca izdvajalo za financiranje birokracije. Davao se novac kojeg nema. Hoće li se njihovim otpuštanjem sada samo uštedjeti na javnoj potrošnji ili se može govoriti na povećanju novca za građane?
Paddy Ashdown: Nije tako zbog činjenica da je Međunarodna zajednica spremna za investiranje u Mostara. Neću reći da će sada biti poplava novčane pomoći za Mostara, ali će je biti. Ukoliko je Mostar jedinstven veće su šanse za strane investicije. Doći će do smanjenje birokratskog aparata i građani će dobivati više.
Osigurana pomoć za Mostar
Dnevni list: Možete li reći koliko će biti pomoći za Mostar?
Paddy Ashdown: Imam sastanak sa predstavnicima Svjetske banke i znam da oni planiraju 12 milijuna KM ukupno za BIH za program urbanizma. Tražio sam da to raščlane da znam koliko je to za Mostara. Tražio sam isto i od EU. Kada budemo znao više detalja iznijet ću ih u javnost. Još je radno govoriti o tome.