Transkript konferencije za medije međunarodnih organizacija
OHR/EUSR, Frane MaroevicEUFOR, David Fielder OSCE, Mersiha Causevic
OHR/EUSR
Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine
Prekosutra, u četvrtak, visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije, Miroslav Lajčak, pokreće otvorenu javnu debatu sa građanima BiH o procesu evropskih integracija ove zemlje.
Iskustvo zemalja koje su se nedavno pridružile Evropskoj uniji pokazuje da uključivanje svih sektora društva u raspravu o integracijama može osnažiti i ubrzati proces pristupanja. Evropa i jeste projekt građana namijenjen građanima. Stoga je izuzetno važno omogućiti građanima Bosne i Hercegovine da preuzmu aktivnu ulogu u procesu integracije sa Evropskom unijom.
Da bi se podstakla prava javna debata o evropskim integracijama, Miroslav Lajčak poziva građane BiH da se pridruže dijalogu sa njim kao specijalnim predstavnikom Evropske unije, i što je još značajnije, da razgovaraju o svojoj viziji BiH i njenoj evropskoj budućnosti.
Cilj je da se čuje glas nedržavnih aktera, kreatora javnog mnijenja i društvenih grupa koje su zainteresirane za evropske integracije, a koje trenutno nisu uključene u domaću debatu.
Prvi događaj je konferencija u četvrtak u Holiday Inn-u, na kojoj će se okupiti kreatori politike i ostali subjekti koji u njenom donošenju imaju udijela, uključujući razne profile građanskog društva, poslovnu zajednicu, porodicu evropskih država i druge aktere iz međunarodne zajednice.
Konferencija počinje u 9.30 i otvoriti će je:
Nj.E. gospodin Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Nj.E. gospodin Miroslav Lajčák, specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini i visoki predstavnik i
Nj.E. gospođa Nataša Vodušek, ambasador Republike Slovenije u BiH
Nj.E. gospodin Dimitris Kourkoulas
šef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini
Nakon otvaranja slijede dvije panel diskusije. Prva: «Zašto ne postoji EU-BiH debata u ovoj zemlji?» gdje sudjeluju:
gospodin Haris Pašović, reditelj, Inicijativa “Evropa sada”,
Nj.E. gospodin Igor Davidović, glavni pregovarač BiH o SSP sa EU,
gospodin Draško Ignjatić, glavni urednik Informativnog programa Televizije Republike Srpske,
gospođa Duška Jurišić, novinar-urednik na RTV FBiH,
I druga na kojoj ćemo čuti nešto o iskustvima susjednih zemalja. Kako su one pokrenule debatu o svojoj evropskoj budućnosti? Učestvuju:
gospodin Goran Svilanović, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore,
gospodin Hido Biščević, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju za jugoistočnu Evropu,
gospodin Aleksandar Pejović, direktor Direkcije za EU, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Crne Gore,
i gospodin Osman Topčagić, direktor Direkcije za evropske integracije BiH.
Nakon konferencije širom BiH bit će održano ukupno 16 javnih debata. Specijalni predstavnik EU i visoki predstavnik će se zajedno sa ambasadorima država članica EU pridružiti učesnicima debata kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima koje prate EU integracije.
Kako će članstvo u Europskoj uniji pomoći:
– jačanju sigurnosti i demokracije u BiH?
– poboljšanju u gospodarstvu, poticanju investicija i stvaranju novih radnih mjesta?
– boljem regionalnom razvoju i suradnji?
– stvaranju boljih mogućnosti za mlade i viših obrazovnih standarda?
Jedan od glavnih ciljeva ovih debata je podsticaj konstruktivnom dijalogu među građanima i da se na taj način čuje i njihov glas.
Debate počinju u Doboju 21. 2. ove godine.
OSCE
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini treba biti sveobuhvatno, a ne isključivo
Među ljudskim pravima i osnovnim slobodama koje se garantuju svim građanima Bosne i Hercegovine u članu II Aneksa četiri Daytonskog sporazuma su: sloboda mišljenja, savjesti i religije; sloboda izražavanja; sloboda mirnog okupljanja; i sloboda udruživanja sa drugima.
Nedavno su, čini se, određeni organi obrazovne vlasti Kantona Sarajevo predložili uvođenje vjeronauke u nastavni plan obdaništa. U teoriji, ovo nije pogrešno, osim dodavanja predmeta u predškolski nastavni plan i program za koji bi većina stručnjaka rekla da se ne mora uvoditi, dok djeca ne odrastu, ali ovo povlači pitanja o isključivosti i diskriminaciji, jer saznanja jasno ukazuju da bi takvi sati bili u potpunosti islamski orijentirani.
U multinacionalnoj i multireligijskoj državi kao što je Bosna i Hercegovina, ovo je prijetnja osnovnim slobodama garantiranim Ustavom ove zemlje, koji također određuje da: „uživanja prava i sloboda određenih ovim članom ili međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovoga Ustava bit će osigurana svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja, jezik, religija, političko ili drugo opredjeljenje, bez obzira na nacionalno ili društveno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovinom, rođenjem ili drugim statusom.“
Također, nedavno usvojeni Okvirni zakon o predškolskom obrazovanju određuje: “Predškolske institucije će razvijati, promovirati i poštivati nacionalne i vjerske slobode, običaje, toleranciju i kulturu dijaloga.“
U interesu nepristrasnosti i poštivanja trenutno važećeg pravnog i ustavnog poretka, jedino logično bi bilo za kantonalne vlasti da uvedu vjersko obrazovanje u predškolske institucije u Kantonu za sve religije i vjeroispovijesti prisutne u Bosni i Hercegovini. U interesu pravilne pedagogije, bilo bi razumnije odgoditi takvo uvođenje dok učenici ne dođu do određene dobne granice i intelektualne zrelosti, kako bi bili u mogućnosti to pravilno prihvatiti.
Prema tome, predlažemo da političke i vjerske vođe ove zemlje usmjere svoju energiju i napore na nešto od suštinske važnosti za njihovu budućnost u Evropi – a to je transformacija državnog predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja iz institucija koje naglašavaju različitosti među ljudima, u institucije koje njeguju osjećaj da državljani ove zemlje mogu imati i više od jednog identiteta – da naprimjer, mogu biti skakači s mosta, Mostarci, Bošnjaci ili Hrvati ili Srbi, i Bosanci i Hercegovci u isto vrijeme – i još uvijek dijeliti osjećaj zajedničke odanosti državi.
Ukoliko ne njeguje i ne stvara osjećaj pripadnosti među svojim građanima, bez obzira na njihovu rasu ili religiju ili kulturu, Bosna i Hercegovina ima malo mogućnosti napretka ka zauzimanju željenog mjesta u evropskom porodici demokratskih država.
EUFOR
Nije bilo izjave.