OHR, Kevin Sullivan
OSCE, Aida Bešić
EUPM, Zinaida Ilaria
EUFOR, Tom Ryall
NATO, Derek Chappell
ICTY, Matias Hellman
OHR
Vlada RS je prihvatila navode Komisije za Srebrenicu o broju žrtava
Nedavna izjava premijera RS Pere Bukejlovića je dobila veliku medijsku pažnju. U intervjuu premijer je izjavio da Vlada RS-a nije objavila broj od 8000 žrtava masakra u Srebrenici. Važno je razjasniti da je Vlada RS prihvatila broj koji je objavila Komisija za Srebrenicu.
Komisija za Srebrenicu je uspostavljena kako bi se istražila sudbina onih koji su nestali u Srebrenici u periodu između 10. i 19. jula 1995. godine. kako je Dom za ljudska prava naložio Vladi RS-a. Pretpostavka je bila da će nalazi Komisije onemogućiti daljnju manipuliaciju sa brojem onih koji su ubijeni i nestali, kao što je bio slučaj prethodnih godina.
Izvještaj komisije za Srebrenicu je obezbijedio detalje planirane i namjerne likvidacije između 7000 I 8000 Bošnjaka koji su bili u rukama Armije Bosanskih Srba.
Na posebno sjednici održanoj 28. oktobra. 2004 Vlada RS je usvojila izvještaj Komisije za Srebrenicu u potpunosti. Sa usvajanjem izvještaja, Vlada RS je priznala svoju odgovornost za masakr izmedju 7000 i 8000 Bošnjaka.
Nadalje, Vlada RS je objavila i službeno izvinjenje onima koji su preživjeli tragediju.
Zabrinjavajuće je da gospodin Bukejlović ne zna za zaključke koje je napravila njegova Vlada. Pitanje da li je lista objavljene ili ne u ovom pogledu nije važno.
Izjava gospodina Bukejlovića po ovom pitanju je u potpunosti neusaglašena sa ostalim izjavama vodećih srpskih političara. Izgleda da gospodin Bukejlović nije shvatio da je vrijeme poricanja završeno i da ova zemlja okrenuta ka budućnosti. Samo se najnečasniji mogu bježati od istine poricanjem onoga što se desilo.
Reforma policije je u ispunjavanju evropskih standarda
Visoki predstavnik je pohvalio predsjednika RS-a Draga Čavića za komntare o suradnji sa Haškim tribunalom. Kao što znate, predsjednik Čavić je rekao da se Karadžić mora predati, ili biti uhapšen.
U današnjim izdanjima novina navedeno je da je predsjednik Čavić rekao kako je uvjeren da će Republika Srpska i Federacija BiH postići sporazum o pitanjima u vezi sa reformom policije koja još uvijek trebaju biti razriješena. Kao što znate, sporazum mora biti postignut do septembra ako BiH želi da prije kraja ove godine otpočne proces stabilizacije i pridruživanja sa Evropskom unijom. Ipak, dok je uvjerenost gospodina Čavića da sporazum može biti postignut ohrabrujuća, važno je naglasiti da pitanje ne zavisi od međuentitetskog kompromisa. Sve se svodi na to da li BiH ispunjava evropske kriterije. Ovi kriteriji su jasni. BiH mora imati policiju kojoj su sve zakonodavne i budžetske nadležnosti prebačene na državni nivo, policijska područja kreirana na osnovu funkcionalnsti i gdje nema neprikladnog političkog uplitanja u rad policije.
Visoki prestavnik u posjeti Foči
Konačno, želio bih vam skrenuti pažnju na dvodnevnu posjetu koja će biti tokom ove sedmice. Kasnije danas visoki predstavnik i njegova supruga Jane će otputovati u Foču. Tamo će prenoćiti sa povratnicima i provesti dio sutrašnjeg dana radeći na farmi u području Foče.
Prvi zamjenik visokog predstavnika u posjeti Travniku
Dodatno, prvi zamjenik visokog predstavnika Larry Butler boraviće sutra u Travniku. Između ostalog, ambasador Butler sastaće se sa poslovnim ljudima sa područja Travnika. Oni će ga informisati o izazovima sa kojima se suočavaju prilikom osnivanja novih preduzeća i proširenja postojećih, kako bi mogli otvoriti nova radna mjesta. Konferencija za medije biće održana nakon ovog susreta. Donio sam obavijest za medije u kojem je navedeno više detalja.
OSCE
OSCE obilježava 30. godišnjicu potpisivanja Helsinškog dokumenta
Prije trideset godina, nakon skoro dvije godine pregovaranja, u Helsinkiju, su se na Konferencijji o sigurnosti i saradnji (CSCE) okupili šefovi 35 država kako bi potpisali značajan sporazum, s namjerom osiguranja mira, poštivanja ljudskih prava i stabilnosti tada širom podijeljene Evrope.
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini danas bi željela iskoristiti ovu priliku te skrenuti pažnju i obilježiti značaj Helsinškog završnog dokumenta, potpisanog 1. augusta 1975.godine. Ovaj dokument trebao je imati čvrst i dugotrajan efekt na pravac kretanja evropske sigurnosti u budućnosti, često i u nepredviđenim situacijama.
Bivši predsjednik Češke Republike, Vaclav Havel, kazao je , to je mjesto gdje je “moć nemoćnih” ojačana.
Zaista, Helsinški završni dokument dao je Havelu i drugim ljudima Evrope mogućnost da traže odgovornost svojih vođa za preuzete obaveze. Dokument nije bio samo običan komad papira, naime zahtijevao je primjenu.”
Dokument je inspirirao građane da komuniciraju, učestvuju i doprinesu promjenama, koje su radikalno izmijenile političku, geografsku, ekonomsku i društvenu dinamiku Evrope tokom hladnog rata.
Nema sumnje da je Helsinški završni dokument imao veliku ulogu u ukidanju barijera nepovjerenja između Istoka i Zapada. Danas, promovirajući ljudska prava, šireći demokratske principe pridonosi jačanju mira i sigurnosti širom regije te stvaranju povjerenja među susjedima i nacijama.
Ovaj dokument za OSCE misiju u BiH predstavlja čvrst temelj i osnovu za djelovanje na putu u traganju za pozitivnim rješenjima za građane Bosne i Hercegovine.
Novinarski seminar o izvještavanju o obrazovanju
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Reuters fondacija organiziraju novinarske radionice, koje će se održati tokom ovog mjeseca u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Poseban cilj ovih radionica je poboljšanje izvještavanja o obrazovnim pitanjima. Kursevi će pružiti jedinstvene prezentacije, diskusije i praktične vježbe pisanja o važnoj temi kao što su obrazovanje i reforma.
Kandidatima koji uspješno završe ovaj program će biti dodijeljen certifikat Reuters fondacije. Misija OSCE-a u BiH i Reuters fondacija nude stipendije svim kvalificiranim učesnicima, a koje će pokriti troškove školovanja, prevoza, hotel i obroke.
Svi novinari koji pišu o pitanjima koje se odnose na obrazovanje ili imaju interes za pitanje obrazovanja su pozvani da se prijave. Radno poznavanje engleskog jezika (pisanog i govornog) je važno radi uspejšnog završetka programa. Rok za sve aplikante je 10. august 2005.g. Svi aplikanti trebaju poslati prijavu na e-mail adresu josh.laport@osce.org ili putem faksa, na broj 033-442-479. Za više informacije molimo vas da odete na stranicu www.oscebih.org .
EUPM
Nije bilo izjava.
EUFOR
Nije bilo izjava.
NATO
Nije bilo izjava.
ICTY
Dobro jutro svima iz Haškog tribunala.
Jedna vijest u vezi sa ustupanjem predmeta domaćim sudovima: Tužiteljstvo Tribunala je 28. avgusta podnijelo zahtjev za ustupanje predmeta Ivice Rajića, koji je također poznat pod imenom Viktor Andrić, Bosni i Hercegovini.
Ivica Rajić se tereti za zločine počinjene u Varešu i Stupnom Dolu 23. oktobra 1993., uključući ubistva, nečovječno postupanje, protivpravno zatočenje civila i uništavanje širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom.
Prema navodima optužnice, snage HVO-a pod Rajićevom komandom uhitile su više od 250 muškaraca muslimanske nacionalnosti, što civilnog, što vojnog statusa, koji su zatočeni u strašnim uslovima i fizički zlostavljani. Dalje se navodi se da su u napadu HVO-a na Stupni Do pripadnici HVO-a tjerali civile iz njihovih domova, seksualno zlostavljali Muslimanke i hotimično lišili života najmanje trideset i jednu osobu muslimanske nacionalnosti, muškarce, žene i djecu.
Prema navodima optužnice, nijedan pripadnik ni zapovjednik HVO-a nikad nije bio kažnjen niti su ikome od njih izrečene disciplinske mjere za zločine počinjene u Varešu i Stupnom Dolu.
Do danas Tužiteljstvo Tribunala je ukupno predložilo ustupanje predmeta protiv 14 osoba optuženih za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Vijeće za prosljeđivanje je već odlučilo da jedan predmet, Tužilac protiv Dragomira Miloševića, ostaje u Hagu zbog težine navedenih zločina i nivoa odgovornosti optuženog.
Vijeće za prosljeđivanje je također odlučilo da će predmeti protiv osmorice optuženih (Željko Mejakić, Momčilo Gruban, Dušan Fuštar and Dusko Knežević; Savo Todović and Mitar Rašević; Radovan Stanković; Gojko Janković), koji se terete za zločine počinjene u Prijedoru i Foči, biti ustupljeni Bosni i Hercegovini, ali te odluke još nisu pravosnažne.
Trojica optuženih za koje se predlaže ustupanje BiH nalaze se u bjekstvu ( Milan i Sredoje Lukić, Dragan Zelenović), i dva zahtjeva su dostavljena tek nedavno (Paško Ljubičić, Ivica Rajić).
To je sve iz Tribunala, hvala na pažnji.
Pitanja novinara
Novinar 1:
Pitanje za NATO i OHR. Da li ste kontaktirali sa Ljiljanom Karadžić nakon njene izjave prošle sedmice?
OHR:
Što se tiče OHR-a, znate da to nije naša operativna odgovornost. Visoki predstavnik je jasno rekao koje implikacije bi imalo Karadžićeva predaja ili hapšenje.
NATO:
U ime NATO-a. Kao što je naznačeno u našem prošlosedmičnom saopštenju za javnost, mi pozdravljamo apel Ljiljane Karadžić. Očigledno je da je privođenje Radovana Karadžića u najboljem interesu ne samo porodice već i čitave BiH. Nismo kontaktirali. Vidjeli smo poziv, kao i svi ostali, na televiziji. Bili smo impresionirani dirljivošću njenog apela, ali to je bio njen apel i nismo kontaktirali.
Admir Mujanović, SAN:
Pitanje za gospodina Sullivana. Zanima me da li će OHR konačno nešto poduzeti vezano za rektora Univerziteta Istočno Sarajevo , gospodina Radomira Lukića koji je smijenjen prošle godine a i dalje je na toj poziciji. Znam da je bilo nekakvih zahtjeva prema Ministarstvu obrazovanja, ali ništa se nije desilo.
OHR:
To je pitanje o kojem će se povesti računa, koje se razmatra dok govorimo i kada budemo imali nešto da saopštimo to ćemo i učiniti.
Journalist 3:
Pitanje sa NATO, EUFOR i Haški tribunal. Imate li bilo kakav kontakt sa pojedincima koji bi mogli na neki način biti u kontaktu sa Radovanom Karadžićem, bilo kakvih pristupa, signala, bilo čega što bi moglo ukazivati na to da će ovaj apel rezultirati akcijom sa njegove strane?
NATO:
U ime NATO-a. Nismo dobili nikakav odgovor na taj poziv. Možemo se samo nadati da je gospodin Karadžić čuo apel, a prilično smo sigurni da jeste, uzevši u obzir medijski prostor koji je dobio, i da će odgovoriti na apel koji dolazi od njegove porodice, njegove supruge. Mislim da je efekt poziva njegova totalna izolacija. Mislim da stvarno dolazi do izražaja činjenica da sada još samo nekoliko ljudi podržava gospodina Karadžića. Stvarno je vrijeme da se on suoči sa pravdom i da BiH krene dalje. Nismo imali kontakta.
Haški tribunal:
Ne, nemam takvu informaciju. U bilo kom slučaju Haški tribunal ne bi komentarisao bilo kakva operativna pitanja u vezi sa bjeguncima. Haški tribunal nema mogućnost, ni mandat da hapsi bjegunce i mi konstantno podsjećamo one koji imaju odgovornost i mandat da doprinesu hapšenju bjegunaca – da učine najviše da bi ispunili taj cilj.
Sanja Banković, FTV:
Pitanje za OHR. Kako komentirate sporost reformskih procesa, posebice situaciju u DGS-u, da DGS još uvijek nema ključnog čovjeka?
OHR:
Brzina reformi vjerovatno nikad nije dovoljno dobra. U principu, postoje institucije koje treba da rješavaju pitanja kao što je imenovanje direktora Državne granične službe i mi želimo da vidimo da te institucije pravilno funkcionišu.