OHR
Argumenti za smanjenje birokratije su vezani za pridruživanje Evropi, uštedama javnih sredstava i pružanju boljih usluga gradjanima
Prvi zamjenik visokog predstavnika Larry Butler danas će govoriti na konferenciji u Minhenu o ekonomskim izazovima i regionalnim implikacijama Dejtonskog procesa.
U svom govoru ambasador Butler navodi da “ustavna evolucija Bosne i Hercegovine počinje biti diktirana prilikama za koje se prije pet godina malo ko mogao nadati da će biti postignute. Napori da se modernizira sistem administracije i uprave, kako bi ih učinili jeftinijim su poduzeti u kontekstu evropskih integracija i u kontekstu potreba BiH, kao normalne evropske države. Aktualni argumenti za smanjenje skupe i neefikasne višeslojne briokratije ne tiču se promjena Dejtonskog sporazuma kao takvog. Radi se o pridruživanju Evropi, štednji javnog novca, i pružanju boljih usluga gradjanima.“
Ambasador Butler će u obraćanju medjunarodnim parlamentarcima i onima koji odredjuju politiku reći da iako je proces euro-integracija zakočen zbog problema vezanih za policijsku reformu i uspostavu jedinstvenog javnog RTV sistema, te “čim se ove političke prepreke riješe – a postoji koncenzus relevantnih političkih snaga da se to i učini do desete godišnjice Dejtona, sa univerzalnom javnom podrškom da se proces priključenja nastavi – možemo se ponovo fokusirati na implementaciju ekonomskih reformi koje će omogućiti korist gradjanima, tako da će gradjani osjetiti korist i prije nego se opipljiva očekivanja evropskih integracija ispune.”
Ambasador Butler će ukazati da reforme mogu biti efikasne jedino ako se shvate kao jedinstven paket – jedna reforma neće funkcionisati bez druge. “Pravosudna reforma i borba protiv organizovanog kriminala su kasno uradjene u procesu rekonstrukcije– i teške posljedice ovoga, u smislu endemske korupcije i široko rasprostranjenog javnog cinizma, svjedoče u prilog činjenici da se mora raditi sa svim elementima u paketu.
Donijela sam kopije govora na lokalnom jeziku.
OSCE
OSCE pokreće kampanju pod nazivom „Ostvarite svoja prava“
Ambasador Douglas Davidson, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, će održati konferenciju za štampu povodom pokretanja kampanje pod nazivom “Ostvarite vaša prava”, koja je urađena u saradnji sa Vašim pravima, sutra, u srijedu, 22. juna u 11.30 sati, u Media Centru, Kolodvorska 3, u Sarajevu.
Ambasador Davidson će iskoristiti ovu priliku da skrene pažnju na promociju i zaštitu ljudskih prava u BiH, naročito sa gledišta građana.
Poznato je postojanje pojedinačnih ljudskih prava, ali ako to funkcionira u svakodnevnom životu? Šta to znači za prosječne građane?
Misija OSCE-a i Vaša prava su napravili sedam brošura kojima je cilj pomaganje građanima BiH da razumiju kako ostvariti određene društvene beneficije. Među temama koje su predstavljene u brošurama su: Kako ostvariti svoja prava na ponovno priključenje struje i vode, ukoliko ste povratnik? Kako dobiti informaciju od javnih institucija? Kako se pokreće ostavinski postupak? Kako dobiti pomoć za renovaciju i rekonstrukciju imovine?
Ljudska prava počinju od jednostavne mogućnosti da postoji pristup njima. Misija OSCE-a u BiH I Vaša prava su posvećeni pomaganju građanima da razumiju društvene lijekove koje im stoje na raspolaganju.
Svi mediji su pozvani da prisustvuju konferenciji za štampu, sutra, 22. juna, u 11.30 sati, u prostorijama Media Centra, ul. Kolodvorska 3, Sarajevo.
Ambasador Davidson se danas susreo sa članom Predsjedništva Ivom Mirom Jovićem
Ambasador Douglas Davidson, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, sastao se danas sa članom Predsjedništva BiH, Ivom Mirom Jovićem. Ambasador Davidson je iskoristio ovu priliku kako bi razgovarao o statusu glavnih programa Misije, u području ljudskih prava, demokratizacije, obrazovanja, javne uprave i reforme odbrane.
Ambasador je ponovio posvećenost Misije OSCE-a u BiH pružanju podrške bh. institucijama, kao i važnosti saradnje države sa građanima.
EUPM
Nije bilo izjava
ICMP
Ovo je prvo pojavljivanje ICMP-a na konferenciji za novinare međunarodnih organizacija u prostorijama OHR-a – i kao što možete da vidite s nama je vama poznato lice. Vedran Peršić se pridružio ICMP-u početkom maja.
Ovdje smo danas da bismo smo vas upoznali sa napretkom oko identifikacije srebreničkih žrtava u završnim sedmicama prije obilježavanja desetogodišnjice pada Srebrenice.
Mnogi od vas su nedavno imali priliku da vide naše saopštenje za javnost, gdje smo objavili da smo identifikovali 2000. žrtvu iz Srebrenice. Naše podatke ažuriramo sedmično, te zaključno sa 17. junom, 2032 žrtve su identifikovane.
Također bih željela iskoristiti ovu priliku da pojasnim ulogu ICMP-a u identifikaciji žrtava Srebrenice. Zbog velikog broja žrtava, ICMP ima mnogo veću ulogu u identifikaciji srebreničkih žrtava nego u ostalim dijelovima zemlje. Uobičajeno je da, nakon “identifikacije” DNK, ICMP preda svoj izvještaj o podudarnosti DNK lokalnom sudskom patologu, koji uspoređuje ante-mortem i post-mortem podatke vezano za posmrtne ostatke već identifikovane putem DNK, i obavlja konačnu identifikaciju osobe. Međutim, u slučaju žrtava pada Srebrenice 1995. godine, patolog ICMP-a dr. Rifat Kešetović kojije u isto vrijeme ovlašteni sudski patolog vrši konačnu identifikaciju.
ICMP očekuje da će približno 550 tijela biti identifikovano i spremno za ukop 11. jula na groblju u Potočarima. Naporno radimo da u što kraćem vremenskom roku identifikujemo što više žrtava koje će biti sahranjene za vrijeme ceremonije obilježavanja desetogodišnjice.
Do sada je sahranjeno 1441 žrtva iz Srebrenice – većina na groblju u Potočarima. ICMP je do sada dodatno identifikovao 539 tijela i ova će tijela biti spremna za ukop 11. jula. Prva grupa od 350 tijela je već premještena iz ICMP-ovog Projekta za identifikacije “Podrinje” u Tuzli u Gradska groblja u Visokom gdje će se tijela pripremiti za sahranjivanje. Ostala tijela će uskoro biti prebačena.
Također, postoji oko 60 slučajeva gdje su osobe identifikovane, a čije su porodice odlučile pričekati na njihovu sahranu. Radi se o slučajevima gdje tijela nisu kompletirana, a za koja se vjeruje da će ostaci tijela biti pronađeni, ili o slučajevima gdje su porodice odlučile pričekati pronalazak ostalih članova porodice u cilju njihovog zajedničkog ukopa.
EUFOR
Nije bilo izjava.
NATO
Nije bilo izjava
Pitanja i odgovori:
Novinar:
Jedno pitanje za gospodine Chappell-a i Cockburn-a: Čitajući štampu danas video sam da ste izjavili da se incidenti u Čapljini i u Manjači ne mogu uporediti. Kako je moguće da se to ne može uporediti? Pošto su se regruti vojske Republike Srpske zakleli Repulici Srpskoj koja je integralni dio Bosne i Hercegovine, a u Čapljini je intonirana himna strane države?
Frank Cockburn, EUFOR:
U vezi sa ceremonijom polaganja zakletve u Čapljini mi trenutno nemamo ništa da dodamo, situacija je pod razmatranjem i naš stav će vam biti pojašnjen kasnije, u toku današnjeg dana, kada će se izdati izjava za štampu. Hvala vam.
Derek Chappell, NATO:
Želio bih nešto da dodam zbog toga što sam bio prisutan u Čapljini u petak. Incidenti prouzrokovani od strane regruta vojske Republike Srpske 16. aprila čine veoma grubo kršenje zakona i vojne procedure. Zahtijevali su efikasnu reakciju koja je i data. Suprotno tome, ceremonija koju smo vidjeli u petak je bila dostojanstvena i formalna. Poštovanje je ukazano zastavi i nacionalnoj himni BiH, te nije bilo nacionalnih skupova niti su održani izazivački govori. Dakle, postoje znatne razlike između ove dvije ceremonije. A pitanje da li je intoniranje himne (druge države) bilo prikladno i zakonito je pravno pitanje i pitanje o kojem smo uzeli pravni savjet i to će biti tema izvještaja kojeg ćemo dobiti. Međutim, mislim da je važno istaći da se ceremonija, održana u petak, ne može uporediti sa onim što smo vidjeli 16. aprila.
Novinar:
Za NATO i EUFOR: Nisam bio ovdje prošle sedmice te se izvinjavam ako su vam drugi već postavili ovo pitanje, ali britanske novine su prošle sedmice objavili članak o pismima koje je navodno Radovan Karadžić pisao svojoj ženi, i prema tom izvještaju ta pisma su oduzele osobe koje tragaju za njim već godinama. Sada, to bi mogli biti NATO, EUFOR ili možda Haški istražitelji, te želim pitati ove dvije organizacije da li znaju za ove dokumente i da li bi ih mogli podijeliti sa javnošću, a ne samo određenim medijima. Hvala.
Derek Chappell, NATO:
U ime NATO-a prisustvovao sam brojnim operacijama pretraživanja i oduzimanja sprovedene protiv mreža pristalica koje omogućuju gospodinu Karadžiću i gospodinu Mladiću da ostanu na slobodi, i mi smo oduzeli brojne predmete koje smo ispitali u kampu Butmir. Sigurno ne praktikujemo otkrivanje povjerljivih materijala javnosti. Ne znam da li su ta pisma autentična. Ne posjedujem nikakve informacije o tome kako su ona objavljena u tim engleskim novinama.